Povijest

JEDINICA DJELATNOSTI INTERNE MEDICINE

UVOD

Iako postoje podaci koji ukazuju na mogućnost da je bolnica u Bjelovaru, sjedištu Varaždinskog generalata Vojne krajine, postojala već 1760.godine, samo četiri godine nakon utemeljenja grada sagrađenog odlukom carice Marije Terezije 1756.godine, suvremeni podatak, pisan njemačkim jezikom, koji se nalazi na staroj zgradi Internog odjela, ukazuje na činjenicu da je zgrada «Carske i kraljevske zemaljske bolnice Varaždinske vojne granice» sagrađena 1845.godine. Ta je godina prihvaćena kao službeni početak bolničke djelatnosti u gradu.
Interni  odjel   osnovan  je  7. lipnja  1925. god.  i  vodio  ga  je  zajedno  sa zaraznim  odjelom  dr. Franjo  Fanton.

Dr Fanton je bio vrstan kliničar i radio je desetljećima sam na 115 postelja internog i zaraznog odjela.

RAZVOJ  DJELATNOSTI  INTERNOG  ODJELA

Laboratorijska djelatnost
Navodim je jer se u početku nije mogla odvojiti od Internog odjela.

Prvi bolnički laboratorij, 1925. godine, dr Fanton je uredio u bivšoj operacijskoj sali stare bolnice u kojem su liječnici analizirali krvnu sliku, šećer u krvi i urinu, ureu i jetrene probe. Bolnički dio je od listopada 1964. godine do 13. kolovoza 1979. godine imao i hematološki laboratorij s laboratorijem za pregled urina, želučanog i duodenalnog soka. Vršile su se i analize punktata koštane srži i limfnih čvorova. Izgradnjom modernog Kliničko-biokemijskog laboratorija 1979. godine, ovi laboratoriji se ukidaju.
Na inicijativu, uglavnom internista, uvode se sve novije metode i testovi koji su potrebni za dijagnsotiku i liječenje internističkih bolesti ( mikrolabumin u urinu, hormoni štitnjače, feritin, lipaza, tumorski biljezi, troponin, BNP, itd) koji su unaprijedili i racionalizirali liječenje.

Pulmološka djelatnost

Prvi rendgen nabavljen je 1927.g. a 25.travnja, 1935.g. osnovan je antituberkulozni Dispanzer.
Prvi specijalist ftiziolog bio je dr Stanko Krstić.

Poslije II. svjetskog rata 06. lipnja 1945. postavljen je ftiziolog dr Milan Tomašić za voditelja Antituberkuloznog dispanzera, a 18. siječnja 948. osnovan je i Odjel za tuberkulozu s 50 postelja.

Prim dr Milan Tomašić prvi je u Hrvatskoj, u Bjelovaru, počeo preventivno cijepljenje protiv tuberkuloze u travnju 1947. godine. Odlaskom dr Tomašića u mirovinu dolazi dr Milivoj Kern koji uz medicinsku sestru Tukša Ljubicu radi slijedećih nekoliko godina. Dolaskom dr  Eđuta ukida se Odjel za tuberkulozu. Antituberkulozni dispanzer je tada imao mali laboratorij gdje je radila medicinska sestra Mikor Slavica. U dispanzeru su radile medicinske sestre Tukša Ljubica na spirometru, Bakran Vera i Mendaš Evica na aparatu za rtg pluća i administrator Marija Haić.
Dijaskopski pregledi pluća i srca vršili su se u Internom odjelu na rendgen aparatu instaliranom 1960. godine
Alergološka ambulanta osnovana je 1963. godine, a vode je liječnici specijalisti koji rade alergološka testiranja i hiposenzibilizacije.
Aparat za malu spirometriju nabavljen je 1971. godine, a spirometrija je 1974. godine preseljena u prostore Antituberkuloznog dispanzera.
Voditelj Dispanzera je duže vrijeme bio dr Eđut a potom Dr Višnja Dražilov.
Antituberkulozni dispanzer se ukida 1998.g. te se osniva pulmološko-alergološka ambulanta koju vodi dr Višnja Dražilov do 2009.g. kada je tragično umire.
Voditelj ambulante do 2011.g. je bio pulmolog dr Mihovil Vrčić koji je na dužnost stupio u 6 mj. 2009.g. prelaskom iz  bolnice za plućne bolesti Klenovnik.

Kardiološka djelatnost

Početak razvoja kardiološke djelatnosti, u okviru Djelatnosti za unutarnje bolesti, možemo smatrati 1957.godinu kada je nabavljen prvi EKG aparat.  Od tada pa do današnjih dana bolesti srca i krvnih žila su dominantan uzrok pobola i mortaliteta u našoj regiji što je zahtjevalo i dinamičan razvoj struke. Kao prvi veliki korak u podizanju skrbi o kardiološkim bolesnicima ističe se otvaranje koronarne jedinice 1974.g., tada sa samo 2 kreveta. Kroz više prostornih i tehničkih rekonstrukcija (1983 i 2004.godine) koronarna jedinica je proširena (u sklopu internističke jedinice intenzivnog liječenja) na 7 kreveta uz 7 kreveta postintenzivne njege. Opremljena je suvremenim monitoring jedinicama za centralni nadzor kao i propisanom, u više navrata moderniziranom, aparaturnom opremom.

Istovremeno se intenzivno razvijala i neinvazivna i funkcionalna dijagnostika srčanožilnih bolesti – prvi test opterećenja izveden je 1975.g. brzim hodom po stubištu odjela dok se cikloergometrija kao rutinska  metoda uvodi 1980.g.
Prvi transtorakalni ehokardiografski  pregled je učinjen 1987.g.  (prim Rudolf Miculini – pok.).
1988.g. se započinje sa ambulantnim 24-satnim praćenjem elektrokardiograma a 2001.g. i sa 24-satnim ambulantnim praćenjem arterijskog tlaka.

Oscilometrija se radi od 1975.g. a od 2001.g. započinje se razvijati i vaskularna dijagnostika uvođenjem dopler ultrazvučne dijagnostike bolesti  krvnih žila koju, za hitne potrebe odjela, radi dr Mislav Klobučić.  Mnogo ranije od bolničke informatizacije, zalaganjem dr Ivanuše uz pomoć sponzora, nabavljena su osobna računala u Djelatnosti što je bitno olakšalo i unaprijedilo rad.

2004.g. je obilježena 30 obljetnica rada Kardiološkog laboratorija (izdana je i publikacija, čiji je autor dr Ivanuša,  s pojedinostima o radu i opremljenosti).

Cijelo vrijeme su liječnici, koji su se bavili primarno skrbi o kardiološkim bolesnicima (kronološkim redom: pokojni prim. dr Rudolf Miculinić, prim.dr. Stipe Brzović, dr Željko Šebek, dr Božo Kelava, dr Ljiljana Pleskalt, prim dr. sci. Mario Ivanuša, dr Dražen Šebetić, dr Vlasta Soukup-Podravec, dr Mislav Klobučić i dr Andrea Čleković), bili aktivni i u znanstvenom, stručnom i javnozdravstvenom pogledu, objavivši čitav niz članaka i publikacija, aktivno sudjelujući na domaćim i međunarodnim kardiološkim skupovima, te trajno sudjeluju
i u edukaciji kako stanovništva, tako i kolega iz primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Tako je 1998.g. prim dr Stipe Brzović ispred Društva za zaštitu srca i krvnih žila “Srce” izdao knjigu “Prevencija koronarne bolesti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji”. 2001.g. formiran je Bjelovarski registar akutnog infarkta miokarda koji je u tom času, uz registar Srčane stanice u Zagrebu,  bio jedini  registar oboljelih od infarkta miokarda u Hrvatskoj, a ujedno i jedini bolnički registrar koji je sadržavao i podatke o farmakoterapiji bolesnika sa akutnim infarktom miokarda. Trud je prepoznat i nagrađen od struke na Drugom hrvatskom internističkom kongresu u Opatiji 2002.g. ( autori Mislav Klobučić, Mario Ivanuša, Vlasta Soukup-Podravec). 2006.g prim dr sci Mario Ivanuša postaje urednikom službenog glasila Hrvatsko kardiološkog društva Kardio lista, a 2009.g i član odbora urednika nacionalnih kardioloških časopisa Europskog kardiološkog društva. 2009.g. pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-bilogorske županije dr Mislav Klobučić pokreće formiranje Županijskog tima za prevenciju kardiovaskularnih bolesti sa opsežnim planom intervencija usmjerenih kako prema populaciji županije koja je godinama prednjačila po kardiovaskularnom mortalitetu tako i prema liječnicima primarne zaštite, liječnicima i osoblju hitne medicinske pomoći kao i liječnicima specijalistima uz područja koja se dotiču patologije kardiovaskularnih bolesti.

Kao značajan moment u razvoju kardiološke djelatnosti treba spomenuti i uključivanje Bjelovarsko-bilogorske županije u Hrvatsku mrežu za zbrinjavanje akutnog infarkta miokarda 2005.g. zalaganjem dr Marija Ivanuše. Zahvaljujući tome projektu danas se ovi bolesnici liječe  na najefikasniji način – perkutanom koronarnom intervencijom. Hitnim transportom u invazivnu kardiološku salu KBCa Zagreb danas naši bolesnici sa akutnim infarktom miokarda imaju isti tretman kao i bolesnici u nekom od većih centara koji raspolažu invazivnom kardiologijom.

2009.g. je 47 bolesnika iz Bjelovara sa akutnim infarktom miokarda radi hitne perkutane koronarne intervencije upućeno u Zagreb. Navod se odnosi samo na hitne bolesnike koji se upućuju unutar 90 min. od incidenta što podrazumijeva da je broj bolesnika s bolestima koronarnih arterija znatno veći budući se ostali s koronarnom bolešću upućuju na koronarografiju kasnije u dogovoru s Klinikom.

Gastroenterološka djelatnost

Počeci se bilježe još davne 1958.g. kada su vršene prve rektoskopske pretrage.  Prva biopsija jetre načinjena je 1968. godine.
Gastroenterološki endoskopski laboratorij osnovan je 1979. godine. Fibrogastroskop ACMI poklonio je Djelatnosti za interne bolesti hrvatski iseljenik iz Sjedinjenih Američkih Država Frank Ker 1. ožujka 1977. godine, a prva gastroskopija (prim. Zvonimir Knežević) je učinjena u rujnu 1977. godine. Kolonoskop je nabavljen 1984. godine i prva kolonoskopija izvršena je u prosincu 1984. godine.

Godine 1985 donacijama tvrtki “Česma” i “Tomo Vinković”  Djelatnost je dobila prvi videogastroskop i kolonoskop sa endoskopskim stolom na električni pogon, koji još danas  uspješno funkcionira.
Godine 1986 je dr Anđelko Višić načinio prvi ERCP u Bjelovarskoj bolnici. U to vrijeme rađene su polipektomije, sklerozacije krvarećih  vrijedova i termokoagulacije te citološke  “brush” analize lezija  probavnog sustava.

Zatečeno stanje u Endoskopskoj ambulanti 2001.g. je bio stari gotovo neupotrebljivi fibroskop bez funkcije radnog kanala i mogućnosti uzimanja biopsija. Dolaskom dr Josipa Čičeka – gastroenterologa na čelo odjela započinje modernizacija gastroenterološke dijagnostike te su iste godine sredstvima bolnice nabavljeni novi fibrogastrskoop i fibrokolonoskop i od  tada se počinju sustavno raditi biopsije i PHD analize uzorka tkiva probavnog sustava.

Godine 2002 uz suradnju sa djelatnosti za Patologiju uvedena je dijagnostika Helicobacter pylori iz biopsija sluznice  želuca.  Ista godine uvedena je u endoskopskoj ambulanti dijagnostika Helicobactera pylori urea izdisajnim testom. Nabavom videogastroskopa i videokolonoskopa 2003 godine te pribora za  polipektomiju i sklerozacije sustavno se rade polipektomije polipa probavnog sustava , sklerozacije krvarećih ulkusa i varikoziteta jednjaka.

Kao voditelj djelatnosti dr Čiček je predložio Odboru za zdravstvo Bjelovarsko bilogorske županije da se rano otkrivanje raka debelog crijeva, obzirom na njegovu učestalost, uključi u javno zdravstvene prioritete, što je i učinjeno i to 2 godine prije nego je započet Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj. Od 2008 godine u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo provodi se Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Provođenjem programa je ustanovljeno mnogo bolesnika s prekancerozama koje su odstranjene i tako spriječen nastanak raka debelog crijeva. Dio ispitanika kod kojih je pronađen rak debelog crijeva je uspješno operiran. Na taj način se doprinijelo poboljšanju lošeg javno zdravstvenog stanja jer se najveći dio bolesnika s rakom debelog crijeva javlja u  fazi  uznapredovale metastatske bolesti.
Zalaganjem dr Čičeka, 2004.g. uvedene su u Djelatnosti za interne bolesti dnevne bolnice.
Istovremeno je radom započela Onkološka internistička ambulanta čiji je dr Čiček voditelj.
Nabavom potrebne opreme, donacijom tvrtke “Roche”, započela je 2005 godine u Onkološkoj dnevnoj bolnici kemoterapija solidnih tumora internističkog sijela.

Dolaskom mladog specijaliste, dr Marinka Lukića, bjelovarska gastroenterologija dalje napreduje. 27.svibnja, 2009.g. dr Lukić je učinio prvu enteroskopiju kompletnog tankog crijeva kod gosp. S.D. Pretraga je učinjena u suradnji s tvrtkom “Olypus”, koja je posudila enteroskop.  Nadalje se nižu uspjesi u izvođenju polipektomije i polipa na širokoj bazi, ligacije varikozitetza, sklerozacije krvarenja kao i zaustavljanje svih vrsta krvarenja različitim metodama za što je ranije bio potreban premještaj u Klinike Zagreba.

Dijabetološka djelatnost

Početak dijabetološke službe zabilježen je u travnju 1966. godine osnivanjem Dispanzera za dijabetes u potkrovlju bivše gostionice i stambene zgrade izvan kruga bolnice. Prvi liječnik u Dispanzeru je bio Prim.Rudolf Miculinić. Godine 1970. Dispanzer za dijabetes preseljen je u  tada novoizgrađeni paviljon poliklinike u krugu bolnice. Razvojem hrvatskog modela dijabetološke službe dispanzer je 28. ožujka 1979. godine prerastao u Centar za dijabetes. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća Centar je već skrbio o 1780 bolesnika. U to vrijeme , te tijekom Domovinskog rata, Centar za dijabetes u vrlo skromnim uvjetima vodi dr.  Darko Potočić, postupno uvodeći nove terapijske postupke i lijekove u skladu sa napretkom struke. Tada u  Centru za dijabetes rade sestre: Ankica Mudri, Branka Lončar, Vesna Martinić, Slavica Ćuić, Marija Rogić i Ivana Marčetić (danas pok).

Nakon odlaska Dr. Potočića u mirovinu  Centar za dijabetes preuzima dr. Saša Magaš koji nakon položenog specijalističkog ispita iz interne medicine i poslijediplomskog tečaja prve kategorije «Suvremena dijabetologija» uvodi 2001.g. informatizaciju Centra za dijabetes uključivši se u rad Cro-diab mreže koja na nivou Hrvatske funkcionira kao prvi registar za šećernu bolest. Od 2001. u tome surađuje sa sestrom Daliborkom Vukmanić , koja završivši tečaj trajnog stručnog usavršavanja medicinskih sestara na Sveučilišnoj klinici «Vuk Vrhovac», trajno educira bolesnike u ovom Centru, jer upravo u to vrijeme dolazi do značajnih promjena u inzulinskoj terapiji (prelazak sa 40 –jediničnih na 100-jedinične inzuline), što je iziskivalo ne male napore u edukaciji i pacijenata i njihovih liječnika. Svakodnevno se vrši edukacija pacijenata o liječenju, samokontroli, prehrani, tjelovježbi i higijeni.

Godine 2003. timu Centra za dijabetes priključuje se i dr. Marin Deškin, u to vrijeme specijalizant interne medicine, te položivši poslijediplomski tečaj prve kategorije «Suvremena dijabetologija» na Sveučilišnoj klinici «Vuk Vrhovac», započinje samostalno raditi kao zamjena dr. Magašu, a druga  ordinacija Centra za dijabetes otvara se 2007. dolaskom dr. Deškina sa specijalizacije.

U Centru za dijabetes trenutno se vodi 4600 kartona ali prisutna je tendencijom daljnjeg rasta. Centar za dijabetes svakodnevno vrši i konzilijarne preglede svih dijabetičara koji su na liječenju u Općoj bolnici  Bjelovar.

Stručni i znanstveni rad liječnika ove djelatnosti ogleda se u objavljivanju radova u CC indeksiranim časopisima (Collegium antropologicum, Diabetes, nutrition and metabolism) kao i ostalim časopisima sa međunarodnom indeksacijom.
Jednako tako Centar za dijabetes je bio domaćin sastanka «Dan dijabetologa» 2003. godine, organiziravši ga u suradnji sa stručnim društvom Hrvatskog liječničkog zbora.

Potrebe žitelja naše županije nameću bavljenje i endokrinološkom kazuistikom, posebice bolestima štitnjače i osteoporozom, što je omogućeno  izradom antitireoglobulinskog i antiperoksidaznog antitijela, hormona štitnjače i TSH u našem laboratoriju te uz suradnju sa radiološkom, citološkom i ORL djelatnošću naše bolnice. Ovakav razvoj događaja je zametak endokrinološke službe u Bjelovaru, koju planiramo razvijati ubuduće a ona će svakako dobiti na kvaliteti daljnjom subspecijalističkom edukacijom liječnika i završavanjem  stručnog studija sestrinstva medicinske sestre Daliborke Vukmanić.

Nefrološka djelatnost

Počeci te mlađe grane internističkog djelovanja bilježe se u sklopu općeg internističkog liječenja a njeni se pravi počeci na Internom odjelu vežu uz rad i djelovanje dr Borisa Kudumije. Razvojem nefrologije a time i poboljšanog liječenja bolesnika oboljelih od bolesti bubrega, sve se više otkriva i posvećuje pažnja bolesnicimaa s kroničnim bubrežnim zatajenjem.

Spletom sretnih okolnosti te humanom gestom donacije «Lukas» aparata za dijalizu iz Njemačke a nesebičnošću i zalaganjem medicinske sestre Eve Štefanec, ideja o dijalizi u Bjelovaru dobila je svoj polazni «kapital». Tadašnji voditelj Internog odjela dr Željko Šebek započeo je formirati tim liječnika i sestara koji su bili jezgra kasnijeg Odsjeka za hemodijalizu (dr Boris Kudumija, dr Vesna Lovčić i medicinske sestre Dubravka Banjeglav i Davorka Babić te medicinski tehničari Zdravko Horaček, Marijan Cikač. Goran Obrazović i tehničar Mladen Klicar).

Sam CENTAR ZA DIJALIZU  OB Bjelovar je započeo radom 23. svibnja 1988.g. preseljenjem 14 bolesnika iz zagrebačkih bolnica. Rad je započeo na sedam, poklonjenih i već korištenih, aparata za acetatnu dijalizu, marke «Drake Willock».
Podrobniji opis obima rada Centra, bolesnika i aparature zainteresirani mogu potražiti u knjizi «U mozaiku povijesti», objavljenoj 1988.godine, kojoj sam autor.
Tijekom godina Centar za dijalizu proživljava mnoge promjene. Zbog povećanja broja bolesnika izgrađen je novi prostor. Tijekom godina rada dolazi do povećanja prosječne starosti liječenih  bolesnika sa sve većim udjelom bolesnika za čije je bubrežno zatajenje glavni krivac šećerna bolest i hipertenzija, što uključuje i brojnije komplikacije (akutne i kronične) kao i kompleksniji i složeniji pristup za njihovo rješavanje (stručni kadar, sofisticirana aparatura). 1996.g. prijemom 10 novih bolesnika prerastamo dosadašnje kapacitete te širimo Centar za još četiri mjesta odricanjem od zajedničkih prostorija za odmor liječnika i sestara. Iste godine započinjemo s radom prve peritonejske dijalize kod bolesnika I.S.

Značajne teško će u radu pričinjavaju nam bolesnici s otežanim vaskularnim pristupom. Zahvalnost na pomoći u radu dugujemo dr Branku Fili, dr Žarku Belavić iz OB Karlovac kao i voditeljici jedinice Intenzivnog liječenja dr Vesni Pogači
Od 2002.g. u svoj rad uvodim i kontinuirane metode rada kao što su: hemofiltracija, hemodijafiltracija i hemodijaliza, na aparatu «Prizma» čija je prednost u tome što se aparat dovozi do bolesnika u jedinicu intenzivnog liječenja. Obzirom na sofisticiranost rada aparata te složene i vrlo teške kliničke slike bolesnika vrlo često s multiorganskim zatajenjem u tijeku smo organiziranja proširene i kontinuirano trajne edukacije rada s aparatom.

Odlaskom  dr Kudumije Centar gubi jednog nadasve požrtvovnog i stručnog člana te od tada rad Centra obavljam sama kao nefrolog a u radu mi pomažu, kroz dežurstvo, kolege s odjela. Rad je olakšan dolaskom dr Violete Milić u 3.mj. 2003.g. koja odjel napušta 2007.g.
Iako kao specijalizanti, u rad Centra se uključuju mlada liječnica Jovana Vujić 2008.g. i Ivana Kurtović krajem 2009.g. Iste godine u odjel se vraća i specijalistica Renata Ivanac.

Stručni rad liječnika Centra ogleda se kroz članstvo u Hrvatskom i Europskom Društvu za Nefrologiju, Dijalizu i Transplantaciju što podrazumijeva prisustvovanje brojnim kongresima, edukacijskim tečajevima i simpozijima ali i aktivno učešće na europskim i svjetskim te hrvatskim kongresima. Autori smo brojnih stručnih radova vezanih za problematiku bolesnika na dijalizi. Neki od objavljenih su: Diabetologia Croatica (1994.g.), Acta medicorum (1995.g., 2000.g.-tri rada), Nephrology Dialysis Transplantation (1997.g.), Periodicum Biologorum (2000.g.), Acta Medica Croatica (2005.g.-dva rada), Acta Clinica Croatica (2005.g.), Liječnički vjesnik (2005.g.) itd. Urednik sam suplementa časopisa Acta Clinica Croatica izdanog 2006.g. a posvećenog 160. godišnjici bjelovarske bolnice.

Tim med. sestara i med. tehničara od početka rada vodi glavna sestra Dubravka Banjeglav, izrazito savjesna, točna i čvrsta organizacijska ruka. 2003.g. tim Centra je bogatiji za još jednog člana, med. sestru Kristinu Pokos koja nas nakon godinu dana i napušta odlazeći na odjel Urologije. 2004.g. u višu školu se upisuje vrijedna medicinska sestra Vesna Vencl a završava je 2008.g. od kada postaje glavna sestra Centra. U 2005.g. zapošljavamo elekroničara Dubravka Požgaj jer je dosadašnji elektroničar Mladen Klicar (nakon odlaska ing. Zlatka Pavlinić) ostao sam. Najsvjetliji trenutak za naše bolesnike kao i djelatnike bio je preseljenje u NOVI prostor, 24.veljače.2003g., koji je preuređeni dio tavanskog prostora iznad B-krila Internog odjela. Prostor na koji smo izrazito ponosni kao djelatnici.

Zbog povećanog broja bolesnika 2008 godine uvodimo rad u tri smjene svaki dan.
Sukladno s tim  povećava se i broj sestara. 2006.godine dolaze medicinske  sestre  Hećimović Anita i Tomić Krunčica, 2007 godine Sanja Cajner i medicinski tehničar Korlin Alen a 2008 godine medicinske sestre Mihelić Valentina i  Vranjić  Ivana. 2009. godine se zapošljavaju još dva medicinska tehničara,  Posavac Marijan i Kadežabek Matej  koji su primnljeni  na određeno vrijeme. Početkom 2010.g. glavna sestra Centra, vms Vesna Vencl, odlazi na mjesto glavne sestre Djelatnosti za Interne bolesti a njezinu dužnost privremeno preuzima sestra Smiljanić Jadranka.

Stručni rad med. sestara i tehničara se ogleda kroz članstvo u sestrinskom udruženju za Nefrologiju Dijalizu i Transplantaciju što podrazumijeva i prisustvovanje kongresima u zemlji i Europi kao i aktivno učešće u brojnim stručnim predavanjima i simpozijima. Centar je opremljen aparatima tvrtki “Fresenius” i “Hospal” .  2008.godine su kupljeni novi prenosni defibrilator sa  vanjskim pacemakerom, monitor za praćenje vitalnih funkcija, nove infuzijske pumpe i perfuzori što znatno olakšava rad  i poboljšava kvalitetu  liječenja. 2009.g. su stari i dotrajali bolesnički kreveti koji su bili nabavljeni donacijom zamjenjeni novim i udobnijim.

Transplantacija je svakako kruna našeg rada i sreća koju proživljavamo zajedno s našim bolesnicima. Prvi transplantirani bolesnik je gosp. Stjepan Pavlinić 1988.g.
Tijekom proteklih godina rada ukupno je transplantirano 28 bolesnika iz našeg Centra bolesnika a cijelo vrijeme za listu čekanja pripremamo i obrađujemo bolesnike koji dolaze. Samo u  2009.g.  i  početku 2010.g.  transplantirano je 7 bolesnika što je u odnosu na protekle godine veliki napredak. Svaka transplantacija nas raduje a bolesnicima na listi čekanja daje poticaj i nadu za bolje sutra.
Iako je naš rad specifičan u odnosu na ostale odjele bolnice trudimo se da zajedno s našim bolesnicima djelujemo kao velika obitelj. Koliko smo u tome uspješni reći će sami bolesnici.

Plan nam je i dalje napredovati te dolaskom mladih specijalista uvoditi nove metode rada od kojih je već jedna u tijeku, naime, započeli smo liječenje “on line hemodijafiltracijom”.

Posebno moram istaći zadovoljstvo što smo,  ovogodišnjom, 2010.g. kontrolom kvalitete rada  svih  dijalitičkih  centara  u  Hrvatskoj, koju  je  obavilo  Ministarstvo  zdravstva  i socijalne  skrbi ,  zauzeli PRVO mjesto tj. bjelovarski  Centar  za  dijalizu  proglašen  je najboljim.

DJELATNICI I PROSTOR DJELATNOSTI ZA INTERNE BOLESTI

Početak rada je usko vezan s djelovanjem cijenjenog dr Fantona.
U Bjelovarskoj bolnici radila su tijekom II svjetskog rata 4 liječnika sekundarca, a njihov je rad bio vezan za Interni odjel. To su: dr Viktor Ružman, dr Emilija Holik, dr Zlatko Vitković i dr Ivan Rakuljić.
Preseljenjem Djelatnosti za bolesti uha, grla i nosa u novi prostor 18. travnja 1965. godine, Djelatnost za interne bolesti je proširena na 88 kreveta.

Razvoj Djelatnosti interne medicine od 1970. godine do 1985. godine karakterizira proširenje Stacionara na čitav prvi kat u staroj bolničkoj zgradi koja je izgrađena 1845. godine, te zapošljavanje 8 specijalista internista, koji su većinom završili poslijediplomske studije. Osnovani su pojedini odsjeci: koronarna jedinica, kardiološki laboratorij, intenzivna skrb, endoskopska gastroenterološka ambulanta, centar za dijabetes te hemodijaliza.

U razdoblju od 1970. do 1985. godine Djelatnost za interne bolesti imala je 8 liječnika specijalista, 26 medicinskih sestara/tehničara i 3 administratora. U razdoblju od 1972. do 1973. godine Djelatnost za interne bolesti napustili su Voditelj djelatnosti dr Josip Šurmanović  i dva specijalista internista –  dr Božidar Orešković i dr Đuro Vukosavić, tako da je Djelatnost za interne bolesti vodio i radio samo jedan specijalist internist. Postupno su primljeni novi liječnici, koji su bili specijalizanti  interne medicine. Sa specijalizacije se vraćaju dr Zvonimir Knežević, dr Darko Potočić, dr Marija Krmpotić, dr Željko Šebek, a iz Virovitice dolazi dr Stipe Brzović. Tako godine 1985. u djelatnosti rade 3 kardiologa, dva gastroenterologa, jedan dijabetolog i jedan hematolog. Dva su specijalista magistrirala, a dva su stekla naslov primariusa. Kasnije dolaze i dr Boris Kudumija, dr Vesna Lovčić i dr Božo Kelava.

Od 1972. do 1991. godine Interni odjel naizmjenično vode prim. dr Rudolf Miculinić i dr Željko Šebek. Od 1. rujna 1985. do 1989. godine rukovodioc Djelatnosti za interne bolesti je bio internista kardiolog dr Željko Šebek koji je organizirao odsjeke (kardiologija, nefrologija, dijabetologija i gastroenterologija), unaprijeđen je rad kardiološkog laboratorija i učinjeni su detaljni planovi adaptacije Internog odjela, te je započeta i završena prva polovica adaptacije.

Prim. mr. sc. Zvonimir Knežević, internista gastroenterolog bio je Voditelj Djelatnosti  za interne bolesti od 1991. do 2000. godine. Za vrijeme njegova voditeljstva izvršeno je kompletno renoviranje zgrade Internog odjela sa prostorima intenzivne skrbi i koronarne jedinice. Uređene su bolesničke sobe, koje su od tada pretežito trokrevetne, a samo manjim dijelom četverokrevetne, sa većim brojem sanitarnih čvorova i modernom signalizacijom. U tom razdoblju postoji značajan dolazak novih specijalista (dr Ljiljana Pleskalt, dr Marina Premužić, dr Mario Ivanuša, dr Željko Lepoglavec, dr Dražen Šebetić i dr Saša Magaš), ali i veliki odljev liječnika. Broj internista nažalost svake godine je bio sve manji. Prim. dr Rudolf Miculinić odlazi u mirovinu, dr Željko Šebek u privatnu praksu, a tragično su preminuli dr Anđelko Višić i dr Božo Kelava. Dr Marina Premužić odlazi u Klinički bolnički centar Rebro Zagreb, dr Željko Lepoglavec u Kliničku bolnicu Sestre Milosrdnice Zagreb, dr Boris Kudumija u privatnu polikliniku, a dr Jasna Habek u  Kliničku bolnicu Osijek. Na kraju  2003. godine prim. mr. sc. Stipe Brzović odlazi u mirovinu, a na početku 2004. godine dr Dražen Šebetić u Kliničku bolnicu  Dubrava Zagreb.

Odlaskom 2001. godine prim. dr Zvonimira Kneževića u mirovinu za voditelja djelatnosti došao je dr. sc. Josip Čiček.
Djelovanje i unaprjeđenje rada odjela dolaskom dr Čičeka više je opisano u dijelu gastroenterološka djelatnot. Već je spomenuo davanje kemoterapije tako da je na B odjelu izdvojen  i opremljen poseban prostor s propisanom opremom za pripremu,  pohranu i davanje  kemoterapeutika. Educirane su medicinske sestre Marija Hranjec, Verica Martinić i Rada Kiš kao i dr Čiček za rad u tom području.

Iako imaju uvjete za mirovinu zbog obima rada produžuje se rad liječnicima Dr Josipu Čečeku i dr Mariji Krmpotić od 2008.g. nadalje.
2009.g. na rad u Srčanu stanicu Zagreb odlazi kardiolog Mario Ivanuša a dr Mislav Klobučić kreće na subspecijalizaciju.
U sadašnjem trenutku u DjelatnostI za interne bolesti radi 13 specijalista internista od kojih su dvoje subspecijalisti i doktori nauka i jedan primarius (Prim dr sc Vesna Lovčić – nefrolog – Voditelj Djelatnosti i zamjenica ravnatelja OB Bjelovar i Dr sc Josip Čiček-gastroenterolog). Prim mr. sc Stipe Brzović- kardiolog, iako je u mirovini, pomaže u radu odjela.

Popis specijalista i specijalizanata prema redoslijedu dolaska u Djelatnost za interne bolesti (stanje u ožujku, 2010. godine).

 

Specijalisti

Na Internom odjelu od

Položen specijalistički ispit

Marija Krmpotić, dr. med.

1969.

specijalist internist od 1975.

Prim.dr. sc. Vesna Lovčić, dr. med.

1986.

specijalist internist od 1991.

Ljiljana Pleskalt, dr. med.

1988.

specijalist internist od 1995.

Saša Magaš, dr. med.

1995.

specijalist internist od 2000.

Vlasta Soukup Podravec, dr. med.

1998.

specijalist internist od 2006.

Mislav Klobučić, dr. med.

1999.

specijalist internist od 2004.

Dr. sc. Josip Čiček, dr. med.

2001.

specijalist internist od 1980.

Marinko Lukić, dr. med.

2002.

specijalist internist od 2007.

Andreja Čleković-Kovačić, dr. med.

2003.

specijalist internist od 2008.

Renata Ivanac, dr. med.

2003.

specijalist internist od 2008.

Marin Deškin

2002.

specijalist internist od 2007.

Tomislav Trumbetaš, dr. med.

2004.

specijalist internist od 2009.

Mihovil Vrčić

2009.

Spacijalizanti

2005.

Goran Povh, dr. med.

2005.

Sandra Prša

2007.

Ivana Petrović-Juren

2007.

Jovana Vujić

2008.

Saša Čečović

2009.

Ivana Kurtović

2009.

Maja Marić

2009.

 

Popis medicinskih sestara voditeljica Internog Odjela.

 

Glavna sestra

Razdoblje

Stanka Grgić, medicinska sestra? – 1965.
Blaženka Hribljan, viša medicinska sestra1965. – 1981.
Branka Lončar, viša medicinska sestra1981. – 1983.
Slavica Čuić, viša medicinska sestra1983. – 1992.
Zlata Šestani, medicinska sestra1992. – 2002.
Marija Šola, viša medicinska sestra2002. – 2010.
Vesna Vencl, bacc.prvostupnik2010. –

Glavna sestra jedinice intenzivne i koronarne skrbi, te postintenzivne/postkoronarne skrbi je kratko vrijeme u 2003. godini bila viša medicinska sestra Tina Jelić, a od 2004. godine do danas viša medicinska sestra Ružica Ćurković.

U Djelatnosti je danas zaposleno 75 srednjih medicinskih sestara i 3 prvostupnika (bacc) sestrinstva Vesna Vencl, Ružica Prpić i Mario Gazić. Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i Rijeci još ih se 6 priprema za prvostupnike: Bernarda Gazić, Daliborka Vukmanić, Nikolina Tijan, Lidija Latin, Bojan Bakić i Božidar Mikulić.

Na odsjecima odjela i u dijagnostičkim jedinicama su sestre i tehničari voditelji i to: Mario Gazić, Zdenka Lonjak, Jasminka Krčma, Nikolina Tijan, Treza Marušić-kardiološki laboratorij i Miroslav Pranjić-gastroenterološki laboratorij.
U Djelatnosti radi i 6 administratora.

Hitna internistička ambulanta bila je ekipirana stalnim sastavom tehničara i sestara uz osiguranje transportnog defibrilatora s monitorom te krevetima opservacije i internističke dnevne bolnice u bivšoj blagovaoni.

Poliklinički dio Djelatnosti ima slijedeće ambulante i dijagnostičke jedinice: kardiološku, nefrološku s ambulantom za hipertenziju, gastroenterološku, pulmološko/alergološku, opću internističku, internističku onkološku, Županijski Cenatar za dijabetes, endoskopsku gastroenterološku, kardiološku ambulantu za funkcionalna ispitivanja kardiovaskularnog sustava (EKG, ergometrija, holter EKG-a, holter arterijskog tlaka i ehokardiografija) i ambulantu za funkcionalana pulmološka i alergološka ispitivanja.

 

Bjelovar, Ožujak 2010.

 

Prim dr sc Vesna Lovčić
Internist – nefrolog

LITERATURA

1. Miculinić R. Djelatnost za interne bolesti. Acta Medicorum 1985;9:54-7.
2. Medar M (urednik). Bjelovarski zbornik 6. Bjelovar: Matica hrvatska Ogranak Bjelovar i Opća bolnica Bjelovar; 2003.
4. Lovčić V. U mozaiku povijesti. Bjelovar:  Bjelovarsko-bilogorska županija; 1998.
5. Berghofer M. Povijest zdravstvene službe u Bjelovaru. Bjelovar: Zbornik stručnih radova Medicinskog centra u Bjelovaru; 1970., str. 17-61.
6. Ivanuša M. Kardiološki laboratorij Djelatnosti za interne bolesti Opće bolnice Bjelovar: 1975. – 2004. Bjelovar: Opća bolnica Bjelovar /Čvor; 2004.
9. Šebek Ž. Osobna priopćenja – studeni 2005.
10. Knežević Z. Osobna priopćenja – studeni 2005.
11. Ivanuša M, Čiček J, Šarić M, Miškić I. Kako poboljšati kvalitetu zdravstvenih usluga u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti primjenom informatičkih metoda. Med Inform 2005;7:54-59.
13. Lovčić V, Čačija M. 160 years of Bjelovar hospital (1845-2005). Acta clin Croat; 2006; vol. 45 (suppl 1): 1-110