Odjel infektologije

v. d. odgovorna osoba za infektologiju

Valentina Bačak, dr. med. specijalist infektolog
tel: 043-279-136

v.d. odgovorna osoba za poslove zdravstvene njege infektologije

Božana Juretić, bacc. med. techn.
tel: 043-279-137

Liječnici

Valentina Bačak, dr. med. specijalist infektolog

Karmela Caparin, dr. med. specijalist infektolog

Na odjelu radi 5 sestara u smjenama, 1 u ambulanti te 3 spremačice.

Stacionar općeg tipa (10 postelja)

Specijalističko – konzilijarna ambulanta:

  • Infektološka ambulanta
  • Hitna infektološka ambulanta
  • Dnevna bolnica (3 postelje)

Djelatnost pruža  zdravstvene usluge  od 07 – 15 h, a poslijepodne, noću i vikendom u formi pripravnosti.

Nema lista čekanja i nije se potrebno upisivati za specijalističke preglede.

Posjete bolesnicim su svakodnevno od 14-16 h ili po dogovoru.

Djelatnost je smještena na trećem katu “nove bolnice”, na prostoru nekadašnjeg Kožnog odjela. Dijagnoze koje opravdavaju prijem na Odjel su: neuroinfekcije, leptospiroze, gastrointestinalne infekcije, uroinfekcije, streptokokoze, inf. mononukleoza, pneumonije, nejasna febrilna stanja te infekcije u imunokompromitiranih bolesnika.

U svrhu obrade bolesnika i egzaktne etiološke dijagnostike koristimo sve što nam stoji na raspolaganju u okviru Opće bolnice Bjelovar, mikrobiološke i druge pretrage vrše se u ŽZZJZ, a u Zagrebu koristimo usluge Imunološkog i Serološkog laboratorija Klinike za infektivne bolesti, HZZJZ te Veterinarski fakultet. U Kliniku upućujemo samo oboljele od tetanusa i teška oboljenja SŽS-a, odnosno sva stanja koja zahtjevaju intenzivno liječenje.

Odjel vrši nastavnu bazu za obavljanje prekse učenika srednje medicinske škole Bjelovar, a provodi se i edukacija medicinskih sestarai liječnika stažista kao I liječnika na specijalizacijama iz srodnih konzervativnih struka.

Medicinske sestre uključene su u permanentnu edukaciju i veoma su aktivne, a liječnici Djelatnosti za zarazne bolesti sudjeluju uglavnom na svim infektološkim i srodnim kongresima, simpozijima i drugim skupovima u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske, ponekad i inozemstva.

Dužnosti infektologa su opsežne i vrlo odgovorne- odjelni liječnik, poliklinički rad, konzilijarius, voditelj tima za nadzor bolničkih infekcija, propisivanje diferentnih antibiotika za cijelu ustanovu,uz permanentnu pripravnost.

Djelatnost za zarazne bolesti utemeljena je u prosincu 1958. godine. Utemeljitelj i dugogodišnji rukovoditelj sve do odlaska u mirovinu 1985. godine, bio je pokojni Stjepan Zorinc, dr.med. nakon čega je rukovođenje povjereno Mirjani Gregurek, dr. med., također do umirovljenja u prosincu 2000. godine.

Od osnutka Djelatnost je imala 14 postelja, 1965. godine dobiva 28 postelja, a posljednjih godina administrativno se priznaje 10 postelja.

Tijekom godina infektološka patologija bila je vrlo dinamična. Od djećjih zaraznih bolesti učestale su samo varičele, dok morbile i pertusis rijeđe susrećemo. Posljednji slučaj difterije zabilježen je 1963. godine. Više nema trbušnog tifusa, a tetanus je iznimno rijedak kao i antraks i tularemija. Broj oboljelih od hepatitisa A je u padu, a javljaju se sve češće hepatitis B i C, vezano uz pojavu ovisnosti i spolne kontakte. Infekciozna mononukleoza je praktički svakodnevna bolest. Inače, područje naše županije poznato je po krpeljnom meningoencefalitisu sa nekoliko žarišta te po leptospirozama.

Postojanje Djelatnosti za zarazne bolesti u sastavu Opće bolnice Bjelovar apsolutno je opravdano i nužno. Naime, poznato je da zarazne bolesti prate čovječanstvo od pamtivijeka. Osobito su učestale u vrijeme ratova, prirodnih katastrofa, ekonomskih kriza. Potrebno je imati na umu da se javljaju i nove zaraze (osobito virusne), a brze komunikacije u svijetu te migracije stanovništva omogućuju njihov kozmopolitizam. Ističemo i jednu od činjenica koja pogoduje učestalijem obolijevanju od zaraznih bolesti, a to je smanjena rezistencija populacije vezana uz duži životni vijek te veći broj imunokompromitiranih ljudi th citostaticima, zračenjem, a i liječenje bolesti uzrokovanih bakterijama rezistentnim na antibiotike postaje sve veći problem i izazov.