Djelatnost za zarazne bolesti utemeljena je u prosincu 1958. godine. Utemeljitelj i dugogodišnji rukovoditelj sve do odlaska u mirovinu 1985. godine, bio je pokojni Stjepan Zorinc, dr.med. nakon čega je rukovođenje povjereno Mirjani Gregurek, dr. med., također do umirovljenja u prosincu 2000. godine.

Od osnutka Djelatnost je imala 14 postelja, 1965. godine dobiva 28 postelja, a posljednjih godina administrativno se priznaje 10 postelja.

Tijekom godina infektološka patologija bila je vrlo dinamična. Od djećjih zaraznih bolesti učestale su samo varičele, dok morbile i pertusis rijeđe susrećemo. Posljednji slučaj difterije zabilježen je 1963. godine. Više nema trbušnog tifusa, a tetanus je iznimno rijedak kao i antraks i tularemija. Broj oboljelih od hepatitisa A je u padu, a javljaju se sve češće hepatitis B i C, vezano uz pojavu ovisnosti i spolne kontakte. Infekciozna mononukleoza je praktički svakodnevna bolest. Inače, područje naše županije poznato je po krpeljnom meningoencefalitisu sa nekoliko žarišta te po leptospirozama.

Postojanje Djelatnosti za zarazne bolesti u sastavu Opće bolnice Bjelovar apsolutno je opravdano i nužno. Naime, poznato je da zarazne bolesti prate čovječanstvo od pamtivijeka. Osobito su učestale u vrijeme ratova, prirodnih katastrofa, ekonomskih kriza. Potrebno je imati na umu da se javljaju i nove zaraze (osobito virusne), a brze komunikacije u svijetu te migracije stanovništva omogućuju njihov kozmopolitizam. Ističemo i jednu od činjenica koja pogoduje učestalijem obolijevanju od zaraznih bolesti, a to je smanjena rezistencija populacije vezana uz duži životni vijek te veći broj imunokompromitiranih ljudi th citostaticima, zračenjem, a i liječenje bolesti uzrokovanih bakterijama rezistentnim na antibiotike postaje sve veći problem i izazov.